Medicinska škola, Šibenik

"A Change Is Gonna Come II"

Tijekom školske godine 2021/22 učenici Medicinske škole, smjer medicinska sestra, sudjelovat će u eTwinning projektu ,,A Change Is Gonna Come II“

Koordinatorica projekta je nastavnica povijesti Dragica Rončević, a u samom projektu osim Hrvatske, sudjeluju i škole iz Nizozemske, Rumunjske, Poljske, Grčke, Irske i Austrije.

Učinice koje sudjeluju u projektu:  Ema Dželalija, Antea Jaman, Tea Kralj, Lorena Martinović, Karla Matić, Jerina Pižić, Magdalena Čubrić, Tea Klarić, Danijela Hrg, Franka Popov i Marija Ferara.

Ljudska prava su temelj naših demokratskih društava. Često ih uzimamo zdravo za gotovo, ali u svijetu oko nas vidimo da su mnoga ljudska prava pod pritiskom i, što je još gore, mnogi ljudi su još uvijek lišeni svojih ljudskih prava. “A Change Is Gonna Come II” je projekt o ljudskim pravima. Projekt poziva učenike da istraže ljudska prava i njihovu stvarnost u svijetu oko nas. Ljudska prava, stereotipi, diskriminacija, mediji i kako djelovati/reagirati neki su od temelja ovog projekta. Učenici su pozvani da propituju i kritički razmišljaju o ovim temama. Naučit će i o ciljevima održivog razvoja. Učenici će surađivati u malim međunarodnim timovima kako bi ispunili zadatke. Razgovarat će o svojim iskustvima, idejama i emocijama sa svojim kolegama. Predviđeno je i sudjelovanje na forumima, razmjenjivanje mišljenja i dijeljenje rezultata svojih zadataka na Twinspaceu i na zajedničkim mrežnim sastancima.

Prije svega, tijekom rada na eTwinning projektu svi sudionici moraju se pridržavati nekih temeljnih načela, u skladu s temeljnim vrijednostima i općim načelima Europske unije (https://ec.europa.eu/component-library/ eu/o/eu-vrijednosti/). Učenici su se upoznali  detaljnije s mrežnim bontonom, kao neke vrste kodeksa online ponašanja. Mrežni bonton uređuje norme interakcije između ljudi koji surađuju u online okruženju. Ove su norme slične onima koje se primjenjuju kada se radi s drugima u komunikaciji licem u lice:

U svemu što radite, pisanju poruka, korištenju chata i/ili foruma u prostoru grupe, sastancima uživo i online…

- Budite inkluzivni. Svatko je bitan! Pokušajte gledati dalje od vlastite perspektive. Produbit će vaše znanje, dovesti do boljeg razumijevanja, a možda će vam čak promijeniti i mišljenje. Pokažite empatiju i otvorenost jedno prema drugom.

- Imaj poštovanja! Možda se ne slažete uvijek, ali to je sasvim prirodno! Uvijek pokušajte tražiti konstruktivna rješenja za neslaganja i različita stajališta, iako ponekad najbolji rezultat može biti "slažem se da se ne slažem".

- Budite pristojni i prijateljski raspoloženi u svim oblicima komunikacije

- Budite svjesni i poštujte osjećaje svojih vršnjaka.

Što se tiče intelektualnog vlasništva, treba voditi računa  da sadržaj koji se postavlja na platformu ne krši autorska prava. Prije dijeljenja slika, videozapisa, dokumenata ili bilo kojih drugih izvora, provjerite imate li pravo na to. Pitajte svog učitelja ako imate bilo kakvih nedoumica u vezi s kršenjem autorskih prava. Postoji mnogo web stranica koje nude slike bez autorskih prava (npr. https://search.creativecommons.org/)!

Platforma eTwinning ne može ugostiti videozapise - morat ćete prvo prenijeti svoj videozapis na YouTube, DailyMotion ili Vimeo, a zatim zalijepiti vezu u eTwinning. Ne zaboravite također pogledati njihova pravila o autorskim pravima.

Privatnost učenika i sigurnost shvaćamo ozbiljno. Iako je Twinspace sigurno mjesto (nitko nema pristup Twinspaceu osim učitelja i učenika uključenih u projekt), slike učenika se neće  objavljivati bez njihovog pristanka, odnosno suglasnosti roditelja.

U svakom slučaju, pazite na sadržaj koji objavljujete, ne samo u vezi s vama nego i s drugima (uključujući slike!).

 Upoznavanje učenika s projektom, školama, drugim sudionicima te stvaranje internacionalni timova

                         https://www.youtube.com/watch?v=wEBlaMOmKV4&t=1s

Učenici su se na samom početku projekta upoznali sa zadatcima koji ih očekuju.

Upoznali su se s platformom eTwinning i Twinspaceom čiji su članovi postali te napravili svoje profile.

Saznali su da je sedam škola, odnosno država uključeno u projekt.

Rumunjska: The National Pedagogical  HighSchool Constantin Bratescu, Constanta

 Grčka: 1st High School of Menemeni, Thessaloniki

Irska: The King's Hospital School, Dublin

Nizozemska: Revius Lyceum Doorn

Poljska: The Juliusz Słowacki High School, Varšava

Hrvatska: Medicinska škola Šibenik

Austrija, Beč

Prije same provedbe dana im je suglasnost koju su roditelji trebali potpisati. Jer ništa bez suglasnosti.

Dogovoreno je da će sredstvo komunikacije, osim u školi, biti i platforma „Teams“ gdje je uspostavljen kanal „A Change Is Gonna Come II“, te komunikacija putem videokonferencije. U kanalu će biti objavljivane sve obavijesti i zadatci u sklopu projekta radi lakše provedbe.

Putem digitalnog alata Jamboard svaka zemlja je predstavila svoje učenike nakon čega su svi učenici podijeljeni u internacionalne timove. Sve zadatke osim prvog će odrađivati u internacionalnim grupama. Prvi zadatak je o ljudskim pravima u svakoj državi koji će odraditi u nacionalnim grupama.

Svaki projekt treba logo, naravno.

Nekoliko učenika se potrudilo i obzirom na temu su napravili kako bi po njihovom trebao izgledati logo projekta „A Change Is Gonna Come,,.

I učenici naše škole su dali svoj doprinos. U konačnici je, glasovanjem, izabran prijedlog učenice iz Rumunjske.

U sklopu Human Rights Film Festivala povodom Međunarodnog dana ljudskih prava u petak 10. prosinca 2021. godine u organizaciji Documente  održan je razgovor „Darko Fischer: kako su me spasili“ kojem su prisustvovali i učenici Medicinske škole koji sudjeluju u eTwinning projektu „A Change Is Gonna Come II“.

Osječki odvjetnik Kamilo Firinger koji je pomogao Fischerovoj obitelji da ilegalno prebjegnu u Mađarsku nedavno je od strane Yad Vashema, izraelskog muzeja Holokausta, proglašen „Pravednikom među narodima“. Odličje „Pravednik među narodima“ dodjeljuje se osobama koja su spašavale Židove tijekom progona u Drugome svjetskom ratu izlažući opasnosti svoj život i živote članova svoje obitelji.

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca, na dan kada je 1948. godine potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, dokument kojim je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.

Prvi članak Opće deklaracije o ljudskim pravima glasi: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedni prema drugima postupati u duhu bratstva“. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2009_11_12_143.html)

Ovim dokumentom štite se građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čovjeka, od prava na život do prava na dostojanstvo. Donošenje Opće deklaracije je prekretnica u suvremenoj povijesti kada su se narodi svijeta udružili kako bi jednom i zauvijek stali na kraj genocidu nastalom za vrijeme Drugog svjetskog rata. Opća deklaracija o ljudskim pravima jedan je od prvih značajnijih dostignuća Ujedinjenih naroda koji kao dokument predstavlja osnovnu filozofiju pravno obvezujućih međunarodnih dokumenata nastalih nakon 1948. godine. 

Načela Opće deklaracije ugrađena su i u Ustav Republike Hrvatske, koji u svojim odredbama sadržava najviše standarde zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda. U Hrvatskoj su svi pred zakonom jednaki i svatko ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom i drugom uvjerenju, nacionalnom i socijalnom podrijetlu, imovini, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Ljudska prava ključan su preduvjet izgradnji mirnih, stabilnih i razvijenih društava. Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava simbolizira neprestanu borbu za očuvanjem postignutog napretka u području ljudskih prava te u isto vrijeme podsjeća na potrebu stalnog ulaganja napora u podizanje svijesti i aktivno zalaganje za zaštitu i promicanje ljudskih prava.

https://www.un.org/en/observances/human-rights-day 

https://www.youtube.com/watch?v=6XXGF_V8_7M

Prvi zadatak u timovima (nacionalnim) koji će se predstaviti putem videokonferencije je bio o ljudskim pravima u svakoj državi. Nakon istraživanja učenice su napravile prezentaciju o ljudskim pravima  te kršenju istih u Hrvatskoj te ubacile prigodna videa što su i prezentirale na engleskom jeziku na prvom sastanku online 16. prosinca 2021. u 19.30.

Učenice eTwinning tima koje su sad radile u nacionalnom timu, a već sljedeći put će u internacionalnim timovima su učenice: Ema Dželalija, Antea Jaman, Tea Kralj, Lorena Martinović, Karla Matić, Jerina Pižić, Magdalena Čubrić, Tea Klarić, Danijela Hrg, Franka Popov i Marija Ferara.

Neka od pitanja  koja su im pomogla u izradi prezentacije su:

• Kako su ljudska prava zaštićena u vašoj zemlji?

• Postoje li posebni zakoni o ljudskim pravima u vašoj zemlji?

• Kamo se obratiti kada netko ili netko krši neko od vaših ljudskih prava? Na primjer, prijaviš se za posao i odbiju te jer si žena? Kome se obratiti?

 • Kada se vratite u prošlost, kojih je pet osoba i/ili događaja imalo veliki utjecaj na razvoj ljudskih prava u vašoj zemlji?

• Zašto su ljudska prava važna?

                https://www.youtube.com/watch?v=zIuDfzCyPKY

•  Mislite li da su ljudska prava dobro zaštićena u vašoj zemlji? Objasnite zašto (ili zašto ne) i navedite nekoliko primjera da potkrijepite svoj odgovor.

Sretan Božić vam žele svi sudionici eTwinning projekta „A Change Is Gonna Come“.

                            https://www.youtube.com/watch?v=LWcTI40iCRY

Učenici su se potrudili i izradili digitalne te ručne čestitke za Božić i Novu godinu na svojim jezicima.

Ovo doba godine u svima budi posebne osjećaje i stvara toplinu oko srca. To je vrijeme ljubavi i veselja, vrijeme u kojem sami sebe podsjećamo na ono što nam je najvažnije u životu. A to nisu pokloni ispod bora već ljudi nas vole i koje mi volimo. Zajedništvo.

                            Sretan vam Božić i ugodni blagdani.  Provedite ih s najmilijima.

                                         I budite zahvalni na onom što imate.

                            https://www.youtube.com/watch?v=QnYEtQSFjVM

U siječnju su učenici nastavili raditi u internacionalnim grupama. Zadatak im je bio da u svojim grupama rasprave o predrasudama i stereotipovima. Koje su sličnosti u njihovim zemljama po tom pitanju. U svakoj grupi učenici su trebali izabrati tri društvene grupe koje su po njihovom mišljenju najčešće diskriminirane te razgovarati o predrasudama prema tim grupama. Zaključak su trebali sažeti u plakatu napravljenom u digitalnom alatu Canva i powerpoint prezentaciji te te materijale staviti na Twinspace (kao i kod svih zadataka).

Od malih nogu učimo kategorizirati ljude. Učimo o razlikama između muškaraca i žena, starih i mladih te da postoje ljudi različite boje kože ili vjere. Ne razmišljajući o tome, ove kategorije primjenjujemo na obitelj, prijatelje i strance.

I u ranoj dobi učimo stvarati sve vrste veza između skupina ljudi i načina na koji se ponašaju. Na primjer, 'Žene su brižne', 'Stariji ljudi nisu vješti s pametnim telefonima i računalima'.

Predrasude mogu biti i korisne, na primjer za izbjegavanje opasnosti: Ako vidimo da dolaze strašni ljudi, možda ćemo htjeti prijeći ulicu. Ti se procesi odvijaju u našoj glavi, više-manje automatski.

Međutim, opasnost je da neke veze koje smo uspostavili između ''nekih skupina“ i 'ponašanja' postanu ustaljene kao i naše unaprijed stvorene predodžbe.

Tako se stvaraju predrasude. Pretpostavljamo da će se svi članovi određene skupine ponašati na određeni način. Možda smo naučili - svjesno ili nesvjesno - da su žene loši vozači? Posljedično, naše unaprijed stvoreno mišljenje može biti da svaka žena - uključujući i osobu koju još ne poznajemo - nije sposobna za paralelno ili bočno parkiranje. A što je s muškarcima, jesu li oni stvarno jako loši multitaskeri?

Priče koje se šire često predstavljaju osnovu za predrasude. Možda ste pročitali ili čuli nešto o određenoj skupini. Možda vam se nešto dogodilo. Ili ste možda pokupili svakakve priče s društvenih medija. Zbog toga možete imati predrasude prema različitim skupinama. Neugodno iskustvo s jednom osobom iz određene skupine ljudi može stvoriti predrasude prema cijeloj skupini. I protiv svih pojedinačnih ljudi u toj skupini.

Mnogi ljudi nisu previše svjesni vlastitih predrasuda ili vjeruju da im treba dopustiti da kažu što god žele vodeći se svojim mišljenjima umjesto činjenicama.

Kada predrasude postaju opasne?

Predrasude su obično negativne. Mogu utjecati na način na koji se ponašamo prema određenim ljudima i na očekivanja koja imamo od njih. Predrasude mogu postati opasne ako se šire u velikim razmjerima. U medijima kao što su novine, televizija ili društveni mediji.

Ako se negativne primjedbe o određenoj skupini ponavljaju iznova i iznova, osobito ako se nitko ne suprotstavi tim idejama, sve više i više ljudi može na kraju povjerovati predrasudama. Negativne predrasude koje su uobičajene u društvu mogu uzrokovati napetosti među skupinama ili rezultirati diskriminacijom ili nejednakim tretmanom skupina ljudi na temelju, primjerice, podrijetla, boje kože ili vjere.

(Izvor: Anne Frank House/Stories that Move)

Što je diskriminacija?

Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima (koju smo prije spomenuli) svi imamo pravo biti tretirani jednako, bez ikakve razlike, poput rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovine, rođenja ili drugog statusa.

Ipak, prečesto čujemo potresne priče o ljudima koji trpe okrutnost samo zato što pripadaju "drugačijoj" skupini od onih koji imaju privilegiju ili moć.

Diskriminacija je uglavnom štetna i produbljuje nejednakost. Međutim, nisu sve razlike diskriminacija. Odbijaju vas jer  se prijavljujete za posao vozača kamiona bez vozačke dozvole? Onda je to sasvim razumljivo, ali što ako vas odbiju jer ste, primjerice, drugačijeg podrijetla ili zato što ste žena…

Povodom obilježavanja Dana žena učenici 1a su u sklopu predmeta građanski odgoj i obrazovanje pod mentorstvom nastavnika Ante Skelina izradili postere o povijesti prava žena, najpoznatijim ženama kroz povijest svijeta, Europe i Hrvatske te ulozi žena danas.

U veljači i ožujku učenici su se pozabavili medijima. Mediji i sve nove digitalne mogućnosti stvaraju i prilike i ogromne rizike za demokraciju.

Trebali su istražiti, naravno, sa svojim timom,  dva događaja u kojima su mediji odigrali ključnu ulogu. Jedan događaj s pozitivnim ishodom/učinkom i jedan s negativnim ishodom/učinkom (rizik za demokraciju) vodeći se sljedećim pitanjima.

▪ Što se dogodilo?

▪ Koji je bio pozitivan ili negativan ishod/učinak?

▪ Je li učinak bio isti u vašim zemljama?

▪ Što vi (svaki član tima) mislite o ovom događaju?

▪ Kako bismo se trebali nositi s ovim?

Dakle, kao i obično, trebali su u internacionalnim timovima napravit prezentacije, ali ovaj put je tijekom videokonferencije bila prisutna i gošća koja je zajedno s učenicima i nastavnicima pogledala rezultate zadatka nakon čega je i sama predstavila sebe, što radi i kakva je uopće politička i društvena situacija na dalekim Filipinima. Nekoliko učenika se dobrovoljno javilo da na temelju podataka o gošći i njezinog nastupa uz malo istraživanja napišu članak o Arizzi Nocum.

             https://www.youtube.com/watch?v=MSwGVU1psNI&t=15

Arizza Nocum je 23-godišnja državljanka Filipina. Kao kći oca katolika i majke muslimanke, Arizza je odrasla doživljavajući predrasude obje zajednice. To ju je nadahnulo da koristi obrazovanje kao alat za promicanje mira i tolerancije. Osnovala je KRIS, nevladinu organizaciju koja gradi knjižnice i daje stipendije školskoj djeci koja žive u područjima pogođenim nasiljem. Prepoznata je kao jedna od 100 najutjecajnijih Filipinki na svijetu.

Izvor: https://www.kofiannanfoundation.org/topics/extremely-together/arizza-nocum/

Ona je također jedna od deset mladih vođa koje je bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan odabrao za iskorijenjivanje nasilnog ekstremizma kroz inicijativu Extremely Together.

Izvor: https://the-nwg.com/2020/05/14/arizza-nocum/

Informacijsko doba, također nazvano Računalno doba ili Digitalno doba, promijenilo je moderne načine života na načine koji se do nedavno nisu mogli predvidjeti. Sada imamo neposredan i izravan pristup informacijama 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu!

Mjesta s otvorenim pristupom za razmjenu informacija kao što je Wikipedia omogućuju nam da saznamo stvari koje nikad prije nismo znali i ažuriramo te informacije ako smatramo da su netočne. Wikileaks nam pruža neviđene uvide u rad vlada i organizacija. Društvene mreže kao što su Facebook ,Twitter i Instagram mogu se koristiti za pokretanje društvenih revolucija ili pak za vođenje razgovora u stvarnom vremenu s obitelji i prijateljima širom svijeta.

Eksplozija digitalnih medijskih tehnologija i sadržaja koji one stvaraju znači da moramo postati vještiji u analizi i kritičkom primanju poruka kojima nas šalju. Tko nam se obraća i što nam pokušava reći? Jesu li informacije pristrane ili neutralne? Može li im se vjerovati?

Sve su to važna pitanja za građane u digitalnom dobu.

Problemi s medijima, odnosno informacijama su što ih moramo provjeriti jer postoje: lažne vijesti, dezinformacije, propaganda, satira/parodija, površno novinarstvo, pogrešni tragovi/navođenja, teorije urote, tračevi, govori mržnje.  U skladu s tim treba biti jako oprezan.

 Nitko se ne rađa kao dobar građanin, nijedna se nacija ne rađa kao demokratska.

       Umjesto toga, oboje su procesi koji se nastavljaju razvijati tijekom života.

                               Mladi moraju biti uključeni od rođenja.

                                                  Kofi Annan

 U svijetu postoji mnogo kršenja ljudskih prava. Nažalost, mnoga od tih kršenja ne dobivaju potrebnu pozornost. 

                       https://www.youtube.com/watch?v=GDdJ-EI3sVU

Polako smo došli do kraja odnosno privodimo kraju naš eTwinning projekt „A Change Is Gonna Come“ U posljednjem velikom zadatku internacionalni timovi su trebali napisati izvještaj o kršenju ljudskih prava u svijetu. Trebali su odabrati neko kršenje ljudskih prava u svijetu i pritom pripaziti da se ne odnosi na kršenje općenito, nego da bude konkretno i definirano (tako da "Black life matters" općenito neće poslužiti, ali "položaj crnih Amerikanaca danas" može funkcionirati). Svako kršenje ljudskih prava na svijetu tim bi trebao odabrati samo jednom.

            

Human Rights Watch istražuje i izvještava o zlostavljanjima koja se događaju u svim dijelovima svijeta. To je otprilike 450 ljudi više od 70 nacionalnosti koji su stručnjaci za zemlje, odvjetnici, novinari i drugi, koji rade na zaštiti najugroženijih, od ranjivih manjina i civila u ratu, do izbjeglica i djece u potrebi. Svoje zagovaranje usmjeravaju prema vladama, oružanim skupinama i poduzećima, potičući ih da promijene ili provedu svoje zakone, politiku i praksu. Kako bi osigurali svoju neovisnost, odbijaju vladino financiranje i pažljivo pregledavaju sve donacije kako bi osigurali da su u skladu s njihovim politikama, misijom i vrijednostima. Udružuju se s velikim i malim organizacijama diljem svijeta kako bi zaštitili aktiviste u sukobima i pomogli da zlostavljači budu pozvani na odgovornost i doveli pravdu do žrtava.